Izlist po djelatnosti

Ustanove (javne i privatne)

Obrazovanje

Glavni ciljevi razvoja obrazovanja i cjeloživotnog učenja utvrđeni Strategijom Europa 2020 su smanjenje stope ranog odustajanja od obrazovanja na manje od 10% i završetak tercijarnog ili ekvivalentnog obrazovanja barem u postotku od 40% za osobe životne dobi od 30 do 40 godine. Sadašnji postotak ranog odustajanja od obrazovanja u Hrvatskoj iznosi 4,5%, što je bolje od prosjeka EU-a, međutim samo 25,6% osoba životne dobi od 30 do 34 godine završava tercijarno ili ekvivalentno obrazovanje. Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije za razdoblje 2014. - 2020.

Hrvatska se suočava s ozbiljnim izazovima u procesu reforme obrazovnog sektora kojoj je cilj poboljšati kvalitetu obrazovanja u cijelom obrazovnom sustavu te ga uskladiti s potrebama tržišta rada. Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (SOZT) i PDČ za 2014. za Hrvatsku prepoznaju izazove s kojima je današnji obrazovni sustav suočen. Hrvatska je isto tako suočena s ozbiljnim izazovima u obrazovnom sustavu kad je riječ o relevantnosti za tržište rada i kvaliteti obrazovanja u svim obrazovnim sektorima, učenju temeljenom na radu i profesionalnom usmjeravanju u srednjoškolskom i visokom obrazovanju, stopama zaposlenosti među novim diplomantima te zastarjelom sustavu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.

Visoko i ekvivalentno obrazovanje

Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije postavlja kao cilj povećanje kvalitete i relevantnosti visokog obrazovanja u odnosu na potrebe tržišta rada i zapošljivost diplomanata. Prema Strategiji mobilnosti u Europskom prostoru visokog obrazovanja do 2020. godine, postavljen je cilj mobilnosti u visokom obrazovanju koji određuje da je najmanje 20% studenata koji će diplomirati provelo određeno vrijeme na studiju ili osposobljavanju u inozemstvu. Hrvatski visoko obrazovni sustav karakterizira niska odlazna (1,9%) i dolazna mobilnost. Utvrđene prepreke odnose se prije svega na nedostatna financijska sredstva koja su uglavnom osigurana u okviru programa ERASMUS. U razdoblju od 2014. do 2020. program Erasmus pokrit će 5% odlaznih studenata, dok će u akademskoj godini 2014/.2015. svega 0,7% studenata biti mobilno.

U Hrvatskoj se dodjeljuje vrlo malo stipendija. Samo mali broj studenata prima državnu novčanu potporu (4,5%). Studija o socijalnom uključivanju u visokom obrazovanju u Hrvatskoj ukazuje na povezanost uspješnosti u visokom obrazovanju sa socio-ekonomskim statusom. Zbog nedostatka sredstava, studenti slabijeg socio-ekonomskog statusa manje su skloni započeti visoko obrazovanje, a ako to i učine, imaju veći rizik od odustajanja. Mjere politike, uvedene 2012. i 2013., predstavljaju prijelaz s neizravne potpore (smještaj i prehrana subvencionirani u podjednakoj mjeri za sve studente bez obzira na njihov socio-ekonomski status) na izravnu potporu (stipendije za studente slabijeg socio-ekonomskog statusa). Sredstva ESF-a koristit će se za privlačenje više studenata, a posebno studentica, u tehničkim, biomedicinskim, biotehničkim i prirodnim (STEM) područjima, te u informatičko-komunikacijskom području i drugim prioritetnim područjima kao što je utvrđeno strategijom pametne specijalizacije, nacionalnim strategijama gospodarskog razvoja i ključnim razvojnim tehnologijama definiranih Industrijskom strategijom 2014.-2020.

Cjeloživotno učenje (CU)

Cjeloživotno učenje važan je čimbenik u smanjenju regionalnih razlika, povećanju zapošljivosti i kvalitete života.

U Hrvatskoj postoje velike regionalne razlike kad je riječ o pokrivenosti i kvaliteti predškolskih programa. Udio djece u dobi između 4 godine i dobi za početak obveznog osnovnog obrazovanja koji sudjeluje u ranom obrazovanju i skrbi iznosi 71,7%. Samo 48% učenika romske nacionalnosti u dobi od 6 godina uključeno je u neki oblik predškolskog obrazovanja. Razlozi leže u nedostatku svijesti o važnosti predškolskog obrazovanja, nedostatku financijskih sredstava u proračunima lokalne uprave i nedovoljnim kapacitetima vrtića te nepostojanju dugoročnog plana o uključivanju romske zajednice na lokalnoj razini. Najveći problem predstavlja prekid školovanja prije dobi od 15 godina.  Rezultati PISA istraživanja za 2012. pokazuju da su hrvatski učenici u dobi od 15 godina ostvarili rezultate znatno slabije od prosjeka u odnosu na zemlje OECD-a.

Obrazovanje odraslih važna je komponenta cjeloživotnog učenja. Potrebno je izraditi i provoditi programe osposobljavanja te ponuditi i druge različite oblike učenja usmjerene na postizanje dva glavna cilja, a to su stjecanje transverzalnih kompetencija i stjecanje znanja i vještina koje omogućuju ciljanu zapošljivost, veću fleksibilnost te mobilnost na tržištu rada. Udio odraslih koji sudjeluju u cjeloživotnom učenju iznosi samo 2,4%. Ključni je problem nemotiviranost zbog ograničene ponude kvalitetnih programa obrazovanja i osposobljavanja na svim razinama, a koji bi odgovarali potrebama na tržištu rada i financijskim mogućnostima svih dionika.

Strukovno obrazovanje i osposobljavanje (SOO)

Strukovno obrazovanje i osposobljavanje u Hrvatskoj je iznimno važno s obzirom na to da je 70,7% redovnih učenika srednjih škola u 2011. godini bilo upisano u jedan od programa strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Odnosno, 43% njih bilo je upisano u četverogodišnje strukovne programe, a 26% njih je bilo upisano u trogodišnje programe (utemeljene u većoj mjeri na stručnim i praktičnim znanjima većinom stečenih kroz programe naukovanja). Prema PDČ-u, hrvatski sustav strukovnog obrazovanja i osposobljavanja je zastario te bi, Hrvatska trebala provesti mjere za poboljšanje relevantnosti tržišta rada i kvalitete ishoda obrazovanja moderniziranjem kvalifikacijskih sustava, uspostavljanjem mehanizama osiguranja kvalitete i poboljšanjem prijelaza iz škole na posao, osobito kroz jačanje strukovnog obrazovanja i učenja temeljenog na radu. 

Sukladno strateškom planu obrazovanja  za razdoblje 2014-2016 poticati će se i  financirati:

  • međunarodna, posebice europska mobilnost kroz sudjelovanje hrvatskih znanstvenika u programima Europske unije, programima bilateralne suradnje i drugim međunarodnim programima za istraživanje i razvoj;
  • usavršavanje i suradnja svih obrazovnih ustanova, djelatnika, učenika, studenata i nevladinih organizacija u sustavu obrazovanja i znanosti Republike Hrvatske, u svrhu razvijanja kompetencija sudionika;
  • suradnja obrazovnih ustanova te nevladinih organizacija s tijelima nacionalne vlasti, lokalne i područne samouprave te poslovnim sektorom, u svrhu poboljšanja kvalitete rada i usluga obrazovnih ustanova i nevladinih organizacija.

 

Sufinancirat će se dodatna nastava i izvannastavne aktivnosti za darovite učenike koje potiču aktivno učenje i razvijanje učenikovih sposobnosti i mogućnosti, rasterećuju roditelje, a nastavnicima omogućuju kreativno djelovanje i primjenu različitih strategija učenja i poučavanja :

  • Povećanje udjela darovite djece u sustavu predškolskoga odgoja i naobrazbe
  • Povećanje programa dodatne nastave i izvannastavnih sadržaja za darovite učenike
  • Održati broj učenika uključenih u natjecanja i smotre

 

Poticati će se izvođenje studijskih programa u skladu s potrebama tržišta rada kroz:

  • Povećanje broja usvojenih standarda kvalifikacija usklađenih sa standardima zanimanja
  • Broj održanih radionica za članove Sektorskih vijeća o vrednovanju skupova ishoda učenja i standarda kvalifikacija
  • razvijanje strukovnih kurikuluma koji su usklađeni s potrebama tržišta rada, a koji osiguravaju buduću zapošljivost.

 

U razvijanju sustava kvalitete nezamjenjivu ulogu imaju kompetentni i educirani odgojno-obrazovni djelatnici te Ministarstvo u suradnji s nadležnim agencijama planira i u sljedećem razdoblju ulagati i razvijati programe stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih djelatnika kroz:

  • Povećanje broja odgojno-obrazovnih zaposlenika predškolskog i osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja uključenih u stručna usavršavanja
  • Povećanje broja odgojno-obrazovnih radnika u srednjim školama obuhvaćenih različitim programima stručnoga usavršavanja na nacionalnoj i internacionalnoj razini

 

Poticati će se međunarodna suradnja obrazovnih ustanova u svrhu razmjene, stvaranja i implementacije dobrih praksi te definiranje ishoda učenja stečenih kroz rad i sudjelovanje u međunarodnim projektima.

 

Ministarstvo će u idućem trogodišnjem razdoblju nastaviti i s unapređenjem prostornih i materijalnih uvjeta u dječjim vrtićima i osnovnim školama.

 

S ciljem razvoja modernog i fleksibilnog sustava obrazovanja odraslih temeljenog na cjeloživotnom učenju poticati će se osnovno obrazovanje i osposobljavanje odraslih osoba te provođenje kampanja i drugih aktivnosti u svrhu promocije obrazovanja odraslih:

  • Standardizacija i povećanje kvalitete programa obrazovanja odraslih
  • Povećanje broja odraslih osoba obuhvaćenih projektom opismenjavanja odraslih

 

U sljedeće tri godine posebice će se pružati potpora učenicima s teškoćama u razvoju,te će biti usmjerena :

  • poboljšanju uvjeta obrazovanja i uspostavi jednakih mogućnosti u pristupu obrazovanja za učenike s teškoćama (predškolska djeca/učenici/studenti s teškoćama,)
  • jačanju stručnih kapaciteta škola i prilagodbi programske ponude i metoda rada sukladno razvojnim mogućnostima učenika s teškoćama.

 

S ciljem povećanja suradnje javnog i privatnog sektora provodit će se niz mjera kojima se podržavaju istraživačke aktivnosti koje su usklađene s potrebama gospodarstva. Stoga će se posebno pratiti i poticati:

  • povećanje broja projekata koji se ugovaraju s gospodarstvom,
  • poticanje objavljivanja publikacija nastalih na temelju suradnje dvaju sektora
  •  općenito povećanje prihoda znanstvenih organizacija kao posljedica suradnje s gospodarstvom.
  • Povećanje broja projekata transfera tehnologije iz znanosti u gospodarstvo

 

Sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju u predstojećem razdoblju poticati će se osnivanje znanstveno-istraživačkih centara izvrsnosti ,te izgradnja/obnova znanstveno-istraživačke infrastrukture javnih i privatnih znanstvenih organizacija .

 

Poticati će se zapošljavanje stručnjaka iz područja prirodnih, tehničkih i biotehničkih znanosti koji će radom na znanstvenim projektima u gospodarstvu kontinuirano povećavati svijest o važnosti istraživanja i poticati inovacijsku kulturu u privatnomu sektoru, te jačanje kapaciteta znanstvenih organizacija za povlačenje financijskih sredstava iz fondova Europske unije.

 

Poticanje poduzetništva temeljenog na inovacijama i visokim tehnologijama:

  • Povećanje broja istraživačko-razvojnih projekata u privatnim tvrtkama sufinanciranih programima poticanja inovacija
  • Povećanje broja tvrtki korisnica poreznih potpora za I&R
  • Povećanje broja prijava patenata u EPO (European Patent Office)

 

Sukladno razvoju i održivoj kvaliteti sustava sporta i sportskih djelatnosti poticat će se:

  • Povećanje broja kategoriziranih sportaša
  • Povećanje broja uključenih korisnika u programe međunarodne sportske suradnje
  • Povećanje broja djece koja su pohađala programe obuke neplivača
  • Povećanje broja korisnika uključenih u programe sportske rekreacije i amaterskoga bavljenja sportom
  • Povećanje broja novoizgrađenih, dograđenih ili adaptiranih sportskih dvorana

 

U sklopu ERASMUS + Programa omogućit će se poboljšanje obrazovanja i mogućnost stvaranja novih kompetencija kroz studij i usavršavanje u zemljama članicama EU. Neke od aktivnosti će biti:

  • Mogućnost učenja za pojedince u EU i izvan EU što uključuje: studiranje i usavršavanje, pripravništva, poučavanje i profesionalni razvoj, neformalne aktivnosti mladih kao što je volontiranje 
  • Institucionalna suradnja između obrazovnih ustanova, organizacija mladih, poduzetnika, lokalnih i regionalnih vlasti i udruga kako bi se potaknuo razvoj i implementacija inovativnih praksi u obrazovanju, usavršavanju, neformalnim aktivnostima mladih te kako bi se promovirala zapošljivost, kreativnost i poduzetništvo 
  • Podrška reformama u zemljama članicama i suradnja s zemljama koje nisu članice s fokusom na jačanju razmjene dobrih praksi i konkretnih činjenica na temelju kojih se donese politike. Podrška će uključivati implementaciju alata transparentnosti EU, studije i podršku specifičnim politikama poput Bolonjskog i Kopenhaškog procesa
  • Aktivnosti Jean Monnet
  • Sport